Josip A. Bać rođen je 1902. godine u Prijedoru, Bosni i Hercegovini. Njegov otac, tehnički službenik u administraciji Bosne i Hercegovine, iznenada je preminuo nakon što se porodica preselila u Sarajevo. Kao rezultat očeve smrti, njegova majka Marija ostala je sama hraniti i obrazovati njega i njegova četiri brata [3].

U ovim teškim okolnostima završio je osnovnu i srednju školu u Sarajevu. Poslije mature, položene na srednjoj tehničkoj školi, 1921. godine krenuo je u Beč na školovanje na Visokoj tehničkoj školi, ali je iz materijalnih razloga bio prisiljen da prekine studije i da se zaposli u Generalnoj direkciji voda u Sarajevu [3]. Od 1922. do 1926., bio je u službi, najprije u pomenutoj Generalnoj direkciji voda, zatim u Oblasnom hidrotehničkom odjeljku u Sarajevu i od 1924. do 1926. godine radio je kao šef hidro-tehničkog odjeljka u Livnu. 1926 godine odlazi u Prag na Visoku tehničku školu, te u periodu do kraja 1935. godine završava studije za građevinskog inženjera hidrotehničkog smjera. Diplomirao je 5. marta 1936. godine [1].

Po završetku studija u Pragu radio je kao hidrotehnički inženjer u raznim ustanovama i krajevima Bosne i Hercegovine. U to vrijeme bio je jedan malog broha visokokvalificiranih hidrauličkih inženjera u regiji zapadnog Balkana.

Odmah poslije oslobođenja zemlje, 1945. godine, prešao je u resor Ministarstva građevina SR BiH u Sarajevu, gdje je postavljen za šefa Hidrotehničkog odsjeka. [3].

Svoju nastavničku aktivnost na Univerzitetu započinje 1948. godine, na ondašnjoj Saveznoj visokoj školi za planinsko gazdovanje u Sarajevu. 1950. godine izabran je za vanrednog profesora na novoosnovanom Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu. 1959. godine prelazi, u istom svojstvu, na Građevinski odsjek Tehničkog fakulteta u Sarajevu na kom je, inače, honorarno predavao od 1952. godine Na Građevinskom fakultetu izabran je za redovnog profesora 1965. godine.

Ujedno je bio stalni naučni saradnik Zavoda za hidrotehniku Građevinskog fakulteta od 1954. godine. Pored toga, od 1955. godine bio je naučni saradnik Zavoda za balneologiju i medicinsku klimatologiju SR BiH u Sarajevu – Ilidža, a iste godine postavljen je za naučnog saradnika Zavoda za balneologiju LRS u Rogaškoj Slatini.

Godine 1967. biran je za dopisnog člana, a 1973. godine za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine [14].

Za uspjehe i zalaganja u stručnom i naučnom radu primio je u zemlji brojna odlikovanja i druga priznanja, nagrade i diplome koje se navode u priloženom pregledu. Dobitnik je nagrade ZAVNOBiH-a, 27-julske i 6-aprilske nagrade [15], a nosilac je i 5 jugoslovenskih odlikovanja. Počasni je građanin Rogaške Slatine i Gornje Radgone u Sloveniji, Teslića i Gračanice u SR BiH. Počasni je član mnogih organizacija i ustanova koje je prof. Bać svojim radom naročito zadužio.

Od značajnog interesa treba istaknuti činjenicu da je akad. J. Bać odlikovan i sa 2 visoka austrijska odlikovanja, i to: Veli- kim počasnim ordenom za zasluge (Das grosse Ehrenzeichen fur Verdienste) i Srebrenim komturnim križem za zasluge (Das silberne Komturkreuz des Ehrenzeichens fur Verdienste). Oba odlikovanja uručena su mu u znak zahvalnosti za njegove uspješne zahvate na terenima Republike Austrije. Zbog zasluga u pronalaženju pitke vode u Slanom kod Dubrovnika, stanovnici ovog mjesta izgradili su spomen česmu u znak zahvalnosti [2].

U toku svoje dugogodišnje djelatnos ti prof. Bać se ističe ne samo kao dobar i priznat hidrotehnički stručnjak, nego i svojim zapaženim naučnoistraživačkim radovima. Njegove originalne metode rada, u oblasti hidrobalneologije i balneotehnike poznate su i vrlo cijenjene kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu [1]. Pregled radova akademika Baća jasno pokazuje širinu i uspjehe njegove stručne i naučne aktivnosti. Vidi se da je, i pored rada u nastavi i angažovanja na raznim stručnim i organizacionim poslovima, našao vremena da sistematizuje i uopći mnoge rezul- tate svoga rada, a posebno u oblasti balneohidrologije i balneotehnike. Njegove originalne koncepcije, koje je izložio u nizu svojih publikacija, provjerene su i potvrđene brojnim rezultatima njegovih istražnih radova u našoj zemlji i inostranstvu.

Po prijedlozima akademika Baća i pod njegovim rukovodstvom uspješno su izvršeni istražni i kaptažni radovi brojnih termomineralnih voda, u bivšim jugoslovenskim republikama, ali i drugim dijelovima Evrope. Mnoge od ovih lokacija danas su vrlo uspješna lječilišta koja doprinose milione u lokalnoj ekonomiji, u velikoj mjeri zahvaljujući prof. Baću. Navodimo samo neke od njih:

Slovenija: Rogaška Slatina, Radenci, Vojno lječilište u Rimskim toplicama, Terme u Podčetrteku;

Bosna & Hercegovina: Banja Ilidza u Gradacacu, Kiseljak [6], Banja Fojnica, Klokoti blizu Kiseljaka, Banja Vrućica, Vitinka kiseljak u Kozluku kod Zvornika, Visegradska Banja, plinoviti termalni izvor u Boljaniću pored Gračanice; Ozrenske terme [13]

Hrvatska: Istarske toplice, Stubičke toplice, Varaždinske toplice, terma u Lipiku;

Srbija: Vica pored Prokuplje, Smederevska Palanka;

Austrija: Bad Tatzmannsdorf, Bad Mitterndorf, Bad Schonau; Italja: Casamicciola (Ischia Island); Njemačka: Urach, Baden- Wurttemberg;

Svi postignuti rezultati ne predstavljaju samo značajna i vrijedna tehnička ostvarenja već u punoj mjeri osvjetljavaju i potvrđuju ispravnost naučnih koncepcija i metoda rada akademika Baća. On u svom radu pristupa rješavanju problema kompleksno, povezujući hidrološke i geološke elemente pojedinih izvorišnih područja sa hidrauličkim elementima zahvatne građevine, nastojeći pri tome ostvariti optimalne uslove izražene visinom pijezometrijskog nivoa, izdašnošću i kvalitetom zahvaćene vode. Za razliku od tradicionalnih plitkih zahvata termomineralnih voda, kojima se ne mogu postići opti- malni rezultati, akademik Bać primjenjuje dubinske zahvate, bušenjem [1].

Za ilustraciju naučno-stručnog rada prof. Baća može najbolje da posluži uvid u način njegovog rješavanja problema mineralnih voda u Rogaškoj Slatini, akutnog preko tri stoljeća [1] [7]. Vrlo skromne količine mineralne vode bile su izložene povremeno, često i dugotrajnim pojavama demineralizacije.

Naglim razvojem Rogaške Slatine kao lječilišta, početkom XIX stoljeća, povćavale su se i potrebe u kvalitetnoj mineralnoj vodi. Problem postaje interesantan za brojne istraživače, o čemu svjedoči vrlo bogata literatura [1].

Zahvatima novih izvora i brojnim rekaptažnim radovima na starim izvorima u prošlom stoljeću, nisu mogle biti zadovoljene potrebe u mineralnoj vodi ne samo u kvantitativnom, nego i u kvalitativnom pogledu. Početkom ovog stoljeća, 1907. godine, rješavanje problema mineralnih voda bilo je povjereno bečkom geologu dr. J. Knettu, poznatom stručnjaku za zahvate termomineralnih voda na području bivše Austro-Ugarske monarhije. Knett je primijenio, radi zahvata mineralne vode na užem izvorišnom području, vrlo opsežne i skupocjene radove metodom razotkrivanja terena na površini od oko 1000 kvadratnih metara i dubini do 10 m ispod površine terena. Ni ova nastojanja nisu dala pozitivne rezultate, štaviše, štetne posljedice dolazile su postepeno i sve više do izražaja. Formirane su specijalne komisije za rješavanje ovog prob- lema, vršeni neki sanacioni radovi i sistematska opažanja na novim izvorima i brojni sastanci. Poslije II svjetskog rata situacija sa izvorima postaje sve kritičnija, tako da je opstanak Rogaške Slatine kao lječilišta došao u pitanje. U jesen 1951. godine pozvan je prof. Bać u Sloveniju radi konsultovanja o problemu rogaških mineralnih voda i predlaganja mjera za njegovo rješavanje.

Njegovi pogledi i rješenja koja je predložio Komisiji mogu se, u poređenju sa ukupnim dotadašnjim radom, a posebno u proteklih 50 i više godina, nazvati upravo revolucionarnim. Pošto su u pitanju plinoviti mineralni izvori, bunarski način plitkih zahvata, koji se primjenjivao kroz stoljeća, nije podesan i štetan je po mehanizam plino- vitih izvora. S obzirom na vrlo nepovoljne hidrogeološke odnose i nepovoljan režim podzem- nih voda na užem izvorišnom području, štetni uplivi nepoželjnih voda (površinskih i podzemnih) nisu se mogli primijenjenim mjerama spriječiti. Veliki broj kaptiranih izvora (13), od kojih se neki nisu ni koristili, omogućavao je nepotrebno i po mehanizam štetno gubljenje plina, koji je zajednička komponenta svih plinovitih mineralnih izvora ovog područja.

Korisno djelovanje plina na mehanizam izvora, odnosno na povišenje pijezometrijskog nivoa i povećanje izdašnosti izvora, uopće nije uzimano u obzir. I kod posljednjeg velikog zahvata 1907./08. ti osnovni principi nisu uzimani u obzir. Preljevni nivoi plitko zahvaćenih izvora nalaze se znatno ispod srednjeg nivoa okolne podzemne vode. Prof. Bać je predložio da se odustane od bilo kakvih sanacionih radova. Mineralnu vodu treba zahvatiti dubinskim bušenjem. Prije početka bušenja trebaju se svi izvori, na bunarski način zahvaćeni, definitivno likvidirati. Taj je prijedlog srž shvaćanja prof. Baća i najrevolucionarniji dio njegovog izlaganja problema pred komisijom.

Prijedlozi prof. Baća su se toliko razlikovali od svih dotadašnjih mišljenja i prijedloga, da je za njihovo prihvatanje trebalo vremena. Iako ih vlada Slovenije nije izrekom prihvatila, rješenjem je bilo predviđeno da se strukturnim bušotinama istraži uže izvorišno područje radi uvida u hidrogeološke i tektonske odnose, a za rukovodioca tih istražnih radova određen je prof. Bać. U međuvremenu, prof. Bać je svoje mišljenje i prijedloge detaljnije obradio i potkrijepio u ekspertizi pod naslovom: “Prilog rješavanju prob- lematike mineralnih voda u Rogaškoj Slatini”, koja je na proširenom stručnom sastanku u Rogaškoj Slatini, 29. 06. 1952. u cijelosti prihvaćena. Već 30. 06. 1952. prof. Bać pristupa likvidaciji starih izvora, na bunarski način izgrađenih, a 2. jula 1952. bušenju prve strukturne bušotine na lokaciji označenoj sa V-1. 7. jula 1952., na dubini od 28 m, zahvaćena je visokomineralizirana voda sa pozitivnim pijezometrijskim nivoom i dometom mlaza vode od 9 m iznad površine terena. Stoljećima rješavan problem bio je praktično i naučno dokazan i riješen u kratkom roku od samo 8 dana.

Tokom istražnih radova, godine 1953., prof. Bać je predložio da se oslobođeni plin CO2 iz mineralne vode koristi za privredne i naročito zdravstvene svrhe (suhe kupke), koje do toga vreme- na nisu uopšte u Jugoslaviji bile primijenjene. Iduće godine izgrađena je plinara. Početna dnevna količina plina oslobođenog iz mineralne vode iznosila je 242 kg/dan.

Izvedene bušotine dale su dovoljno podataka o hidrogeološkim, stratigrafskim, tektonskim odnosima ne samo na užem izvorišnom području, nego i mnogo šire. Dobijeni su raznim mjerenjima izvanred- ni podaci o mehanizmu plinovitih izvora i uplivu CO2 na mineralizaciju vode.

Akademik Josip Bać posljednjih neko- liko godina intenzivno radi na uopćavanju i sintezi rezultata svojih brojnih rado- va, nastojeći da ih poveže u jednom širem prostornom kontekstu. Takve su, naprimjer, studije: “Pojave termi i kisel- jaka duž Busovačkog rasjeda” i “Pojave, balneotehnička rješenja zahvata i racio- nalno korišćenje termomineralnih voda i ugljičnog dioksida na prostoru sliva ri- jeke Bosne”[1].

Ako posmatramo rad i ostvarenja akademika Baća u oblasti balneohidrologije i balneotehnike u periodu nakon II svjetskog rata, nameće se upoređenje sa situacijom prije II svjetskog rata. Vidimo da su tada u našoj zemlji u ovoj oblasti djelovali i radili isključivo inostrani eksperti i naučnici (Knett, Kampe, Mauerer i dr). Zahvaljujući prof. Baću, to se mijenja. Naše dugo oslanjanje na strane intelektualne doprinose počinje sa okretanjem prema domaćim talentima. Ne samo da je prof. Bać minimizirao oslanjanje na strane stručnjake, već postaje prepoznat u cijeloj Evropi kao jedan od eminentnih stručnjaka u ovim domenama.

Vrijedno je istaći da je akademik Bać uspješno primijenio metode dubinskog bušenja i u oblasti krša, radi zahvata pitke vode na lokalitetima:

• Slano kod Dubrovnika • Studenac kod Mostara• Ostrožac kod Duvna • šire i uže područje Cazina,

• šire i uže područje Velike Kladuše • šire i uže područje Gračanice

• Sarajevo – u krugu Sarajevske pivare i u širem prostoru Sarajevskog polja.

Svojim zapažanjima znatno je doprinio rasvjetljavanju pojave i karaktera izvorišta podzemnih voda u Sarajevskom polju kao izvorišta visoke vrijednosti za naš grad. Također se odlučuje da umjesto plitkih kopanih bunara primijeni bušenje radi zahvata dubljih horizonata podzemnih voda.

Profesor Bać je napisao i dao doprinos u preko 100 naučnih radova iz oblasti opšte hidraulike i hidrobalnologije. Broj je još značajniji ako se uzme u obzir doba u kojem je radio i činjenica da je služio kao stručnjak na terenu, a ne samo u istraživačkim laboratorijima.

Zahvaljujući radu prof. Baća, oslanjanje na strani hidrološki intelekt prelazi na domaće talente. Ne samo da prof. Bać minimizira oslanjanje na strane stručnjake, već postaje prepoznat u cijeloj Evropi kao jedan od eminentnih stručnjaka u ovim domenama.  

Godinu dana nakon njegove smrti 1986. godine, zbirka radova prof. Baća objavila je Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH). Medjutim, do 2010. godine postojao potpuni jaz u javnom priznanju njegovog imena. 2011. novinar Raif Čehajić počeo je istraživati ​​prof. Baća [1]. Na Svjetski dan voda, 22. marta 2016. godine, knjiga posvećena životu i djelu prof. Bać „Akademik Josip Bać, znameniti istraživač podzemnih voda“ objavljena je od strane istog novinara [3].

Krajem 2016. godine skulptura prof. Bać je otkrivena u gradu Kiseljaku. Važnost njegovog rada u razvoju Kiseljaka i izvora mineralne vode, po kojoj grad nosi ime, neprocjenjiva je. prof. Bać je proveo dvije decenije živeći i radeći u Kiseljaku. Dio parka ispred sjedišta Sarajevskog kiseljaka također nosi njegovo ime [16].

2019 godine, u okviru obilježavanja ovog jubileja, Sarajevska pivara je kreirala kratke video priče koje govore ne samo o bogatoj historiji naše zemlje, već i ove renomirane kompanije. „Priče sa našeg izvora“ nas vode u prošlost i otkrivaju tajnu pronalska neprocjenjivog blaga u samom dvorištu Sarajevske pivare. Proizvodnja „Sarajevskog piva” rasla je sa sve većom potražnjom, a početkom sedamdesetih bojazan da svi ljubitelji neće moći biti zadovoljeni bila je i više nego realna. Postojeći bunar je skoro prestao raditi, a projekat iz 1974. predviđao je u prvoj fazi proizvodnju 600.000 hektolitara godišnje, a u drugoj čak milion! U pomoć je pozvan akademik Josip Bać, „znameniti istraživač podzemnih voda”, koji je dao veliki doprinos istraživanju mineralnih i termalnih voda. Bać je koristeći ogromno naučno iskustvo istražio konfiguraciju okoline Sarajeva, i donio zaključak da se voda nalazi tamo gdje bi je malo ko tražio – u dvorištu „Sarajevske pivare“, na dubini od 300 metara! Kada su cijevi došle do te dubine, najkvalitetnija moguća voda je u mlazovima krenula da izbija na površinu. Nekoliko godina poslije iskopan je drugi bunar, a u međuvremenu je osposobljen i stari bunar, tako da je bilo dvostruko više vode nego je potrebno. Stoga je Pivara znatne količine vode posudila svom gradu, a bunari su tokom opsade Sarajeva bili od životnog značaja za njegove stanovnike [10].

Ulica dugačka 500 metara u Velikoj Kladuši nosi njegovo ime [11].

Smještena u Kozluku (blizu Zvornika) u istočnoj Bosni i Hercegovini, Vitinka je jedna od vodećih kompanija za flaširanu mineralnu vodu. Prof. Josip Bać vodio je ekspediciju koja je otkrila ovaj izvor vode 1970-ih. Vitinka je s ponosom prepoznala doprinos prof. Baća tako da je na web stranici i društvenim mrežama objavila “Nije tražio izvore. Oni su već postojali. Tražio je mjesto gdje izbija voda kamene snage. Voda koja budi cijelu prirodu. Voda koja budi svakog čovjeka. Ekspedicija akademika Josipa Baća, znamenitog istraživača podzemnih voda, je tražila sasvim prirodnu mineralnu vodu. Pronašli su našu Vitinku.”

BH Futures Foundation želi se zahvaliti sljedećim pojedincima na doprinosu ovoj stranici posvćene Prof. Baću:

Academik Prof. Dr. Julije Hahamović Academik Prof. Dr. Aleksandar Trumić and Dr. Eddie Custovic

1.      Julije Hahamović i Aleksandar Trumić, O životu i istraživačkom radu Josipa A. Baća (sa bibliografijom od 1984.), Radovi Akademije nauka BiH, knjiga LXX- IX, odjeljenje tehničkih nauka, knj. 10, Zbornik radova posvećenih akademiku Josipu A. Baću, Sarajevo, 1986. str. 7–22

2.      “Oslobođenje - Pioniri hidrotehnike u BiH: Veliki istraživač podzemnih voda,” www.oslobodjenje.ba, Apr. 20, 2018. https://www.oslobodjenje.ba/magazin/tehnologija/nauka/pioniri-hidrotehnike-u-bih-veliki-istrazivac-podzemnih-voda-357313 (accessed Oct. 05, 2021).

3.      Raif Čehajić, Akademik Josip Bać : znameniti istraživač podzemnih voda. Sarajevo: Dobra Knjiga, 2016.

4.      B. Stojnić, “FELJTON (7): Banja Vrućica, vijek u službi zdravlja,” Nezavisne novine, Oct. 12, 2019. https://www.nezavisne.com/zivot-stil/zivot/FELJTON-7-Banja-Vrucica-vijek-u-sluzbi-zdravlja/562649 (accessed Oct. 05, 2021).

5.      “About us,” Hotel Terme Ozren. https://termeozren.com/en/about-us/ (accessed Oct. 06, 2021).

6.      “Kompanija,” Sarajevski kiseljak. http://www.sarajevski-kiseljak.ba/ba/povijest/kompanija/ (accessed Oct. 06, 2021).

7.      “Story,” Donat. https://www.donat.mg/tradition/ (accessed Oct. 06, 2021).

8.      Josip Bać et al., Moguće razvojne komponente opštine Ilidža u kontekstu razvoja grada Sarajeva : savjetovanje,(Ilidža, 28. i 29. marta 1985). Ilidža: Skupština Opštine, 1985.

9.      “Istraživač podzemnih voda,” www.jergovic.com. https://www.jergovic.com/ajfelov-most/istrazivac-podzemnih-voda/ (accessed Oct. 06, 2021).

10.   “Source.ba:Znameniti istraživač podzemnih voda pomogao ljubiteljima piva širom BiH,” Source.ba. https://www.source.ba/clanak/Zanimljivosti/502516/Znameniti-istrazivac-podzemnih-voda-pomogao-ljubiteljima-piva-sirom-BiH (accessed Oct. 06, 2021).

11.   “Ulicama moga grada: Ulica „Profesora Josipa Baća“,” Radio Velika Kladuša, Oct. 17, 2017. https://www.radiovkladusa.ba/ulicama-moga-grada-ulica-profesora-josipa-baca/ (accessed Oct. 06, 2021).

12.   O. Suljkanović, “TERMALNE VODE NA PODRUČJU OPĆINE VELIKA LADUŠA,” Centar za krš i speleologiju. http://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/nk_33-34_2000-01%20(7).pdf (accessed Oct. 06, 2021).

13.   “Prirodno bogatstvo iz kojeg svi mogu profitirati,” Avaz.ba, Jan. 04, 2015. https://avaz.ba/vijesti/teme/156073/prirodno-bogatstvo-iz-kojeg-svi-mogu-profitirati (accessed Oct. 06, 2021).

14.   “Preminuli članovi,” www.anubih.ba. https://www.anubih.ba/index.php/bs/clanstvo/preminuli-clanovi (accessed Oct. 06, 2021).

15.   “Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva - Bosnian Wikipedia,” Wikipedia - WikiDeck.

16.   “Predstavljanje knjige o akademiku Josipu Baću,” www.vecernji.ba. https://www.vecernji.ba/vijesti/predstavljanje-knjige-o-akademiku-josipu-bacu-1065028 (accessed Oct. 06, 2021).